Budućnost elektroenergetskog sektora određena je činjenicom da se zalihe fosilnih goriva (nafte, plina i ugljena) svakim danom smanjuju te da se njihovo korištenje odražava na problem zaštite okoliša. Stoga je potrebno naći najbolji način kako osigurati učinkoviti razvoj tehnologije i društva, bez da to ima značajne posljedice za čovjeka i prirodu. Jedna od alternativa konvencionalnom načinu proizvodnje električne energije su svakako obnovljivi izvori energije.  Vjetroelektrane i pretvorba energije vjetra u električnu energiju spadaju u kategoriju alternativnih, odnosno obnovljivih izvora energije. Pojam vjetroelektrana podrazumijeva sustav za transformaciju energije gibajuće zračne mase (vjetra) u električnu energiju posredstvom vjetroturbine i električnog generatora. 

 Vjetroelektrane – za i protiv 

 ZA 

•  Jednostavnost tehnologije– danas svaki građanin može sam konstruirati i instalirati vlastitu vjetroturbinu radi jednostavnosti dizajna i konstrukcije 
  
•  Smanjenje emisije stakleničkih plinova – nema otpada od proizvodnje u obliku onečišćenja zraka stakleničkim plinovima kao što su CO2 i NOx 
  
•  Jedina emisija CO2 je ona koja je korištena u tehnologijama proizvodnje samih vjetroturbina, no i taj iznos je zanemariv u odnosu na druge tehnologije radi jednostavnosti procesa proizvodnje 
  
•  Neisrpan izvor energije – Vjetar nastaje kao posljedica gibanja zračne mase uslijed razlike u temperatura odnosno tlakova. Drugim riječima, uzrok nastanka vjetra je Sunce i dok god Sunce grije Zemlju, razlika u temperaturama i vjetar kao rezultat tih razlika će postojati kao izvor energije. 
  
•  Povrat uloženih sredstava – kod vjetroelektrana je rok otplate početnog ulaganja relativno dulji od klasičnih izvora energije, ali zato postoje mehanizmi potpore u obliku tarifnih sustava za poticaj korištenja obnovljivih izvora energije koji pomažu u otklanjanju tih prepreka prilikom odluke od instalaciji ovakvih postrojenja Također, vjetroelektrane za razliku od konvencionalnih elektrana imaju niže troškove pogona jer je njihovo gorivo za pogon besplatno 
  
•  Energetska neovisnost – vjetar donosi energetsku neovisnost u duhu rastućih promjena u rezervama fosilnih goriva na Zemlji, geografsku raspodjelu tih zaliha te ratova koji se vode u ime istih. Vjetar puše svugdje na Zemlji, samo je potrebno odabrati povoljnu lokaciju gdje će se iskorištavanje energije vjetra optimalno koristiti.
  

 PROTIV 

•  Nestalnost vjetra – jedan od glavnih nedostataka iskorištavanje energije vjetra u komercijalne svrhe je upravo njegova nestalnost. Vjetroturbine se u prosjeku pale pri brzinama vjetra od 3 m/s, a gase pri brzini vjetra od 25 m/s te je zbog toga onemogućeno konstantno iskorištavanje jer vjetar nema konstantan iznos i smjer u svim trenucima Moraju se kombinirati s drugim (stalnijim) izvorima energije
  
•  Krajolik – nesumnjivo je da izgradnja vjetroelektrane mijenja krajolik i vizualni doživljaj promatrača. Koliko god je subjektivan osjećaj ljepote ili narušene vizure, vjetroelektrane (kao i sva druga energetska postrojenja) unose promjene u krajoliku. Na individui je zaključak o ukusu ljepote građevina ili narušene vizure prostora u koji je stavljena. 
  
• Buka – element rada koji će se teško moći riješiti sasvim do kraja je buka koja nastaje prilikom pogona vjetroturbina. Već sad postoje određene restrikcije o dopuštenim razinama buke, propisanim udaljenostima najbližih vjetroagregata od naselja, prometnica i drugih objekata koje dovode od prostorno suženog izbora lokacija za izgradnju.